Slobodan Maldini Venecijanski bijenale i arhitektura, "Večernje novosti", 14. juni 2014.

DNEVNIK ZABLUDA

VENECIJANSKI BIJENALE I ARHITEKTURA

Piše Slobodan Maldini

Ovogodišnji Venecijanski bijenale "zaobišao je savremenu arhitekturu i nema ništa sa dizajnom", izjavio je kustos bijenala holandski arhitekta Rem Kolhas. "Želeo sam da se odvojim od savremene arhitekture, jer mislim da bijenale arhitekture postaje vrlo sličan umetničkom bijenalu, čime gubi svoju oštrinu... Ovogodišnja postavka nema ništa sa dizajnom", dodaje Kolhas, pozivajući se na izložbu "Elementi arhitekture" koja čini centralni deo bijenala. "Nula. To je jedno od  zadovoljstava izložbe jer danas je arhitektura zamagljena umetnošću isto kao što je zamagljena dizajnom."

Pod nazivom "Osnove", bijenale prikazuje arhitekturu onakvom kakva se nalazi u sadašnjoj situaciji a spekuliše o njenoj budućnosti. Sastoji se od tri međusobno spojene izložbe: "Elementi arhitekture" i "Upijanje modernosti 1914-2014", obe u Đardinima i "Monditalija", koja se održava u Arsenalu. Na izložbi "Elementi arhitekture" predstavljeni su arhitektonski stilski elementi zgrada, uključujući stepenice, tavanice, liftove i VC-e (na slici). Sam Kolhas je izjavio da ga je izložba iznenadila u smislu da je pokazala ono u arhitekturi koje je njemu ostalo nepoznato ili ono o čemu nikada do danas nije razmišljao. Kolhas je uvek bio zainteresovan za uticaj tehnologije na arhitekturu, pisao je o liftovima i klima uređajima. U tom smislu, on smatra da pokretne stepenice, na primer, nikada nisu registrovane u ideologiji i teoriji arhitekture, što je dovelo do toga da sami arhitekti jednostavno izgube sposobnost da razmišljaju o celokupnom repertoaru ove umetnosti. Izložba treba da podstakne na razmišljanje o istoriji svakog arhitektonskog elementa. Kao što je klasična arhitektura bila zasnovana na antičkim stubovima i vencima, savremena arhitektura je zasnovana na proizvodima tehnologije, kao na pr. stepeništima i liftovima.

Kolhasov stav govori o današnjoj opredeljenosti arhitektonskih teoretičara i autoriteta. Novo vreme razlikuje se od onog pre tridesetak godina. Kada sam i sâm učestvovao na "Trećoj međunarodnoj izložbi arhitekture" u sastavu Venecijanskog bijenala 1985. pod rukovodstvom Paola Portogezija, arhitektura je tada predstavljena istorijskim, a ne tehnološkim elementima. Pred učesnike su postavljeni konkretni zadaci koji su sadržali intervencije na istorijskim lokacijama u gradovima Veneta: u Veneciji, Padovi, Palmanovi. Tadašnji učesnici na izložbi predstavljali su svoje projekte rekonstrukcija trga Prato dela Vale u Padovi, venecijanskog mosta Akademiija, Merkata di Rialto, čuvene vile Farseti, Pjace Badoer. Izlagači su sa ushićenjem i ljubavlju projektovali u kulturno tradicionalnim istorijskim urbanističkim sredinama. Za razliku od današnje arhitekture koja veliča liftove i pokretne stepenice, tadašnja postmoderna je crpela ideje u bogatoj istoriji arhitekture.